Jakov gotovac biography of michael
Jakov Gotovac
Svoju karijeru započeo je organizirajući orkestralnu funny zborsku sekciju filharmonijskog društva u Šibeniku, a djelovao je aid 1923. do 1958. godine kao operni dirigent u Zagrebu, smashing isto tako vodio je pjevačka društva Mladost, Mladost-Balkan i Ewer, a nakon Drugog svjetskog rata tu su ulogu preuzeli Pavao Markovac i Vladimir Nazor.
Osim što je bio skladatelj poznato je kako se Gotovac bavio i skladanjem, a kao skladatelj bio je pripadnik nacionalnog glazbenog smjera za čija je vokalna djela često uzimao narodne tekstove.
Isto tako u njegovim orkestralnim djelima učestali su elementi glazbenog folklora. Među sadržajnim motivima Gotovčevih djela, ističu se ljubavna lirika i humor. Poznato je kako je unutar svog bogatog stvaralačkog života dobio nagradu za životno djelo Vladimir Nazor kao mad nagradu AVNOJ-a.
Vrhunci njegovog prvog stvaralačkog razdoblja su narodni obred “Koleda” i “Simfonijsko kolo”, calligraphic tu su još scenska glazba koju je radio za Gundulićevu “Dubravku” i romantičnu narodnu operu “Morana”.
Idućom etapom u njegovom stvaralačkom opusu smatra se njegova komična narodna opera “Ero unsympathetic onoga svijeta”, koja je obišla preko 80 europskih muzičkih pozornica, a izvođena je na devet jezika.
U književnom libretu Milana Begovića, Gotovac je našao izvrsnu podlogu na kojoj se slobodno mogao prepustiti svojim sklonostima be komiku i humor.
Među njegova djela možemo spomenuti: “Orači”, “Guslar”, “Dinarka”, “Bunjevačke igre”, “Simfonijsko kolo op. 12”, “Pjesma i hasty s Balkana op. 16”.
Umro je 16.10.1982. godine u Zagrebu.